Razvoj Konceptualnih rješenja Rehabilitacije Aktivnih i Neaktivnih rudnika primjenom principa Geotehničkog inženjerstva okoliša (RAKORANG)

Razvoj konceptualnih rješenja rehabilitacije aktivnih i neaktivnih rudnika primjenom principa geotehničkog inženjerstva okoliša (RAKORANG)

Izvor financiranja: Programski ugovor između Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i javnih visokih učilišta

Trajanje: 48 mjeseci (od 27. siječnja 2026. do 30. rujna 2029.)

Glavni istraživač: Prof. dr. sc. Gordan Bedeković

Troškovi (budžet): 59.242,59 EUR

Poziv za dostavu projektnih prijedloga: Natječaj za financiranje institucionalnih istraživačkih projekata financiranih iz izvora 581 – Mehanizam za oporavak i otpornost iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026.)

Cilj projekta i hipoteza

Cilj projekta

Glavni cilj projekta je odrediti konceptualna rješenja za rehabilitaciju aktivnih i neaktivnih rudnika i održivo upravljanje rudnicima u cijelom životnom ciklusu, koja su s jedne strane usklađena sa zahtjevima i smjernicama vezanim za ekstraktivnu industriju u EU i najboljom svjetskom praksom, a s druge strane primjenjiva u rudarskom sektoru RH čija se specifičnost očituje u eksploataciji dominantno ahitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena, koju provodi veći broj tvrtki u kategoriji malih poduzetnika. U tako specifičnim okolnostima bit će definirana tehnička rješenja koja su financijski i okolišno održiva, te prilagođena lokalnim uvjetima (geološkim, okolišnim, gospodarskim i sociološkim). Pri tome će se projekt dominantno baviti primjenom geotehničkog inženjerstva okoliša, koje je uključeno u sve faze životnog ciklusa rudnika, od inicijalne faze utvrđivanja početnog stanja okoliša, predviđanja geotehničkih metoda u svrhu sprječavanja negativnih utjecaja na sastavnice okoliša ili sanacije onečišćenih lokacija, do modeliranja naknadnog dugotrajnog opažanja zatvorenih rudnika. Općenita je svrha ovog projekta poboljšanje stanja rudarskog sektora u RH kroz: smanjenje utjecaja rudarstva na okoliš, povećanje vrijednosti rudarskog otpada kroz znanstveno utemeljena rješenja, evaluaciju usklađenosti predloženih rješenja rehabilitacije s kriterijima održivosti, omogućavanje pristupa „zelenom“ financiranju, podršku donošenju politika za održivo upravljanje aktivnim rudarskim objektima i rudarskim nasljeđem.

Specifični ciljevi projekta su:

• na temelju smjernica, normi i najbolje svjetske prakse za zatvaranje aktivnih ili neaktivnih rudnika, analizirati stanje u RH i ocjeniti usklađenost s relevantnim dokumentima
• identificirati najbolje dostupne tehnologije, te napraviti analizu postojećih istraživanja i dobrih praksi gospodarenja rudarskim otpadom i sanacijom aktivnih/neaktivnih rudnika u svijetu i EU, te predložiti primjenjiv i održiv model za njihovu implementaciju u RH s obzirom na specifičnosti lokalnog rudarskog sektora
• razviti digitalni alat za evaluaciju usklađenosti s EU normom za zatvaranje rudnika
• razviti digitalni alat za evaluaciju usklađenosti s kriterijima održivosti po EU taksonomiji
• istražiti najbolje svjetske prakse i smjernice za ponovno korištenje otpada iz rudarstva, otpadne plastike i prirodnih tala u obliku njihovih mješavina
• odrediti sastav i svojstva mješavina (rudarski otpad/otpadna plastika/tlo) i mogućnosti njihove uporabe za sanaciju (rehabilitaciju) aktivnih ili neaktivnih rudnika
• identificirati i klasificirati ključne geotehničke rizike koji se javljaju tijekom i nakon završetka rudarskih aktivnosti, s posebnim naglaskom na pojave nestabilnosti, kolapsa, slijeganja i erozije tla
• izraditi laboratorijski model za simulaciju procesa erozije tla i provesti probna ispitivanja s ciljem boljeg razumijevanja mehanizama sloma tla pri izvedbi podzemnih zahvata u rudarstvu i u složenim postrudarskim hidrološkim, hidrogeološkim i geotehničkim uvjetima

Hipoteza (Sažetak projekta)

Vađenje mineralnih sirovina iz zemljine kore preduvjet je postojanja i razvoja civilizacije od rane povijesti do danas, a nastavit će se i u budućnosti. Mijenjaju se pri tome vrste i količine potrebnih mineralnih sirovina, metode njihovog istraživanja i eksploatacije, kao i prirodne, ekološke, društvene i sociološke okolnosti. Uz povećanu potražnju, te različite prirodne ili geopolitičke uzroke koji remete tokove mineralnih sirovina u svijetu, u budućnosti se predviđa korištenje prirodnih i antropogenih izvora, te porast količina raznih vrsta rudarskog otpada. Suvremeni pristup eksploataciji mineralnih sirovina zahtijeva prelazak na „odgovorno rudarstvo“ s fokusom na zaštitu okoliša, društvenu odgovornost i etičko upravljanje tijekom cijelog životnog ciklusa rudnika. U EU se intenzivno radi na harmonizaciji zakonodavnog okvira, razvoju konceptualnih rješenja i osiguravanju odgovarajućih resursa za upravljanje zatvaranjem aktivnih i napuštenih rudnika, te kreiranja dobrih praksi za održivo upravljanje rudnicima. Geotehničko inženjerstvo okoliša doprinosi očuvanju sastavnica okoliša i sanaciji lokacija/objekata. Specifičnost rudarstva u RH očituje se u eksploataciji tzv. razvojnih materijala, koja se obavlja u većem broju malih tvrtki. U tako specifičnim okolnostima potrebna su tehnička rješenja koja su financijski i okolišno održiva, a najbolje svjetske prakse treba   prilagodiiti lokalnim uvjetima. S ciljem poboljšanja stanja rudarskog sektora u RH kroz smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje vrijednosti rudarskog otpada, evaluaciju usklađenost predloženih rješenja rehabilitacije s kriterijima održivosti, omogućavanje pristupa „zelenom“ financiranju i podršku donošenju politika za održivo upravljanje aktivnim rudarskim objektima i rudarskim nasljeđem, projektom su predviđene aktivnosti koje će rezultirati tehničkim rješenja za rehabilitaciju aktivnih i neaktivnih rudnika koja su financijski i okolišno održiva.

Rehabilitacija aktivnih i neaktivnih rudnika zahtijeva multidisciplinarni pristup, s obzirom da uključuje tehničke (rudarstvo, geološko inženjerstvo, geotehnika i dr.), ekološke (geotehničko inženjerstvo okoliša, kemijsko inženjerstvo i dr.), ekonomske i socijalne aspekte. Kako je fokus projekta usmjeren na primjenu geotehničkog inženjerstva u svrhu sigurnog, ekološki prihvatljivog i održivog zatvaranja rudnika (površinskih i podzemnih), istraživački tim formiran je tako da se dominantno sastoji od suradnika koji imaju ekspertizu u području rudarstva, geotehnike, oplemenjivanja mineralnih sirovina i recikliranja, te posjeduju laboratorijsku opremu i iskustvo u izvedbi pokusa (Laboratorij za oplemenjivanje mineralnih sirovina, Geomehanički laboratorij - Odjel za mehaniku tla i Kemijski laboratorij), a dopunjen je članovima tima koji pokrivaju ekonomske i sociološke aspekte.

Članovi istraživačkog tima

	Dr. sc. Gordan Bedeković, redoviti profesor - voditelj projekta Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska		Dr. sc. Gordan Bedeković, redoviti profesor - voditelj projekta Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska
	Dr. sc. Karolina Novak Mavar, izvanredna profesorica Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska		Dr. sc. Gordana Bilić, izvanredna profesorica Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska
	Dr. sc. Helena Vučenović, docentica Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska		Dr. sc. Ivan Sobota, docent Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska
	Tea Horvat, asistentica Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska		Mirela Burečić Šafran, studentica Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska
	Evelina Oršulić, stručni suradnik Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatska		Dr. sc. Dunja Perić Kansas State University, USA

Diseminacija

Konferencije

Objavljeni članci

Disertacije, diplomski i završni radovi